Istaknuti BošnjaciU Fokusu

Derviš-beg Miralem – istaknuti borac za vakufsko-prosvjetnu autonomiju Bosne i Hercegovine

Derviš-beg Miralem rođen je u Jemanlićima kod Donjeg Vakufa 1860. godine. Školovao se u Travniku i Carigradu, ali nikad nije stupio ni u kakvu službu. Po povratku iz Carigrada, brzo se uključio u javni život i bio makar najmlađi po godinama života jedan od istaknutih vođa među Bošnjacima u borbi za prava i ravnopravan položaj našeg naroda u Bosni i Hercegovini pod novom austrougarskom upravom.

Borac za vakufsko-prosvjetnu autonomiju

Godine 1895. bio je najmlađi član delegacije, koja je išla u Beč tražiti reorganizaciju vakufske uprave uprave u Bosni i Hercegovini na samoupravnoj podlozi i žaliti se na bespravno oduzimanje privatnih i općinskih šuma.

Posebno se delegacija žalila na postupak vlasti u Travniku prilikom gradnje željezničke pruge, gdje su mnoga muslimanska groblja i druga vakufska dobra oduzeta, a da nije data pravedna odšteta za njih.Kad je mostarski muftija Ali Fehmi ef. Džabić poveo borbu za vjersko – prosvjetnu autonomiju 1899. godine zaslugom Derviš – bega Miralema, Travnik se prvi pridružio Džabićevu pokretu.

Tokom i ove borbe, Derviš – beg je ponovno bio interniran u Jemanlićima, gdje je sada proveo pune tri godine.

Politička aktivnost

Tokom svog političkog angažmana bio je član i Bosanskog sabora, kao i glavnog odbora za vakufsko-merifske poslove. Svoj intelektualni rad bazirao je na jačanju Muslimanske narodne organizacije, kojoj je ostao vjeran tokom svog cjelokupnog političkog angažmana.

Nakon Prvog svjetskog rata Derviš-beg Miralem nije imao značajnu političku ulogu. Nakon svoje smrti, imovinu je putem svog testamenta ostavio na raspolaganje kulturnim i vjerskim udruženjima. Svoju podršku posebno je iskazivao Narodnoj Uzdanici i Gajretu.

Nažalost, danas se veoma malo govori od Derviš-beg Miralemu, ali i ostalim veoma istaknutim borcima za vakufsko-prosvjetnu autonomiju Bošnjaka nakon dolaska Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu. Pokret je u konačnici odredio i ciljeve Bošnjaka u narednim godinama, koji su se bazirali na stvaranju buduće samostalne države.

Za Akos.ba piše: Admir Lisica

Back to top button